Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Okeanski primerci mogu biti dugi i do 27 metara, no njihova prosečna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra
Kitove su opazili oko tri nautičke milje zapadno od zaliva Malog Lošinja, pa su utvrdili da se radi o dve odrasle jedinke čija je veličina procenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi izgledaju kao da su u dobroj formi.
Tokom gotovo dva sata posmatranja životinje su prosečnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta pa su u proseku uz površinu bili svega minut pre nego što bi ponovo zaronili.

Foto: Facebook/Blue World Institute
Tokom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju kao i uzorke oljuštene kože za genetičku analizu, navodi se u saopštenju.
Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Okeanski primerci mogu biti dugi i do 27 metara, ali njihova prosečna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra.

Foto: Facebook/Blue World Institute
Životinje su uglavnom sivo-smeđe sa gornje strane tela, kao i svetle, gotovo bele boje po stomaku i donjem delu tela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživeti i preko 100 godina.
Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Procenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko hiljada i da njihov broj opada.

Foto: Facebook/Blue World Institute
Sudari sa velikim brodovima su jedan od glavnih uzroka smrtnosti velikih kitova u Sredozemlju, a jedna od jedinki koje su posmatrane pored Lošinja na telu ima ožiljke koji upućuju na sudar sa većim brodom, navodi Institut “Plavi svet”.
Kit udario u ribarski brod: Od siline udarca ga podigao u vazduh, povređene dve osobe
Iako Jadransko more nije područje u kojem se ta vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki beleže se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proleća i leti, posebno u području Palagruže i Jabučke kotline.

Foto: Facebook/Blue World Institute
Kitovi su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a iz Instituta “Plavi svet” poručuju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavaju, ne uznemiravaju ih i ne proganjaju.
S obzirom da su veliki kitovi ugrožena vrsta, Institut poziva građane da dojave svoja opažanja i, ako mogu, pošalju njihove fotografije i video snimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumevanje života kitova u Jadranskom moru.
telegraf.rs